„Dobar dan! Koliko bi koštala povratna željeznička karta na relaciji Zagreb – Trnava – Zagreb?“ upitah zaposlenika HŽ-a. „Pa, gospođo, nije Vam skupa karta, oko 30-ak kuna.“ „Oprostite, mislila sam na Trnavu u Slovačkoj“. Tako je otpočeo moj put u prelijep, pitoreskni slovački grad Trnavu, svega pola sata vožnje vlakom udaljen od slovačke središnjice Bratislave, a samo sat vremena od Beča.

Trnava je sveučilišni grad čija populacija broji oko 70 000 stanovnika. Malen opsegom, ali velik poviješću i povijesno-kulturnim znamenitostima, ponajviše sakralnim arhitektonskim zdanjima. Grad ima šesnaest crkava, od kojih je najstarija crkva sv. Nikole, prekrasno gotičko zdanje smješteno u staroj jezgri grada, potječe iz 14./15. st.
Šećete li uličicama stare jezgre grada Trnave, stječete dojam kao da ste zakoraknuli u prošlost jer urbanističkim dizajnom taj grad, slično kao i ostali europski centri kulture i znanosti, odiše austrougarskom arhitektonskom umjetnošću, kakvu nalazimo i u Bratislavi.

Moje (u nizu treće po redu) Erasmus gostovanje na Fakultetu za masovne medije i komunikaciju u okviru Sveučilišta sv. Ćirila i Metoda, koje broji oko 6000 studenata, s lijepom knjižnicom organiziranom da svojim pristupom olakša studiranje i onim studentima koji imaju poteškoća s vidom, čemu doprinose specijalno dizajnirani kompjutori s kojima knjižnica, uz 50 000 naslova, raspolaže, ostat će u nezaboravnom sjećanju.
Fakultet za masovne medije i komunikaciju pohađa nešto više od 2500 dodiplomskih, diplomskih i postdiplomskih studenata i ove godine u travnju Fakultet obilježava 20-godišnjicu postojanja, povodom koje je upriličena i međunarodna konferencija Megatrendovi u medijima (travanj 2017.).

Moja malenkost bila je gost nastavnik nadasve srdačnog, komunikativnog i dobro organiziranog, fleksibilnog i simpatičnog Erasmus koordinatora dr. Jána Višňovskog, koji se pobrinuo oko ugošćivanja u okviru nastave kolegija Uvoda u komunikativne teorije i Marketinga, na kojoj sam studentima objašnjavala Aristotelove temelje etičke znanosti na primjeru društveno-ekonomskog i političkog razvoja hrvatskog i slovačkog polisa.

Ono što je moj sedmodnevni boravak u slovačkoj Trnavi obilježilo jest sjećanje na jednu prazninu dinamike sveukupnog života tamošnje populacije koju sam uočila šećući dražesnim trnavskim ulicama, gdje čovjek nije mogao susresti “živu dušu”, osim u kafićima u predvečernjim satima, čiju publiku većinom čine mladi ljudi. Je li to zbog vjetrovite klime koja tamošnjoj populaciji priječi kretanje vjetrovitim i kišnim gradskim prostorom ili zbog činjenice da su tijekom dana stanovnici grada angažirani u poslovima, ne mogu točno reći. Ljudi općenito bijahu srdačni, s određenom distancom koju pripisujem nekadašnjoj ruskoj komunikacijskoj disciplini u ophođenju.

Bratislava je prelijep grad kojim prolazi druga po veličini najveća europska rijeka Dunav, nalik je Budimpešti, Pragu, Beču i mrvicu Zagrebu, s obzirom na arhitekturu i urbanistički plan.
A slovački studenti – što reći o mladim ljudima koji su svjesni posljedica načina života zemlje u tranziciji nego da marljivo uče i slušaju, postavljajući pitanja i gledajući u nama inozemnim edukatorima stanovito vrelo spoznaja, od kojih će im neke vjerojatno postati smjernicama za njihov budući javni i osobni život.

Bila mi je čast podijeliti moje osobno nastavno i znanstveno iskustvo s mladeži koja u mnogočemu nalikuje našoj: stavom, pristupom, načinom komuniciranja, znatiželjom, revnošću spram uspjeha, smijehom koji se orio novom zgradom kampusa Sveučilišta sv. Ćirila i Metoda gdje je, uz ostalo, smještena prekrasna aula od 400-tinjak mjesta u kojoj je moja malenkost imala čast sudjelovati u studentskom životu zemlje s kojom dijelimo mnoge gospodarske, političke, sociokulturne i moralne sličnosti.

Slovačka (nekadašnja Moravska) domicil je europske, slavenske kulture, zavičaj dvojice ljudi – monaha koji su prema povijesnim izvorima Slavenima donijeli pismo. Trnavu zovu Malim Rimom zbog bogatog kulturnog i sakralnog značaja. A boraviti u hotelu Holiday Inn, nasuprot kojeg se nalazi crkva sv. Ivana Krstitelja, okruženog četirima fakultetskim zgradama, koje pripadaju Sveučilištu Trnava i Fakultetu društvenih znanosti, stvara dojam kao da ste “zarobljeni” između vjere i znanja, a kako i ne biste kada je duh katoličanstva postavio temelje obrazovanju u zemlji jezika – „slovenskog“ jezika, kako ga Slovaci nazivaju.

Napisala dr. sc. Dafne Vidanec